Kratka povijest kriptovaluta

Kriptovalute su digitalne valute koje koriste kriptografiju – tehniku za kodiranje podataka kako bi bili nečitljivi svakome tko nema lozinku. Zbog kriptografije je kriptovalute praktički nemoguće krivotvoriti, iako njihova sigurnost ovisi i o nekoliko drugih čimbenika. 

Moderne kriptovalute su decentralizirani sustavi temeljeni na blockchain tehnologiji. Blockchain je struktura distribuirane baze podataka koju je prvi opisao kriptograf David Chaum u svojoj doktorskoj disertaciji iz 1982. godine. U kripto svijetu, blockchain služi kao javna knjiga šifriranih transakcija koju održavaju i ažuriraju tisuće ljudi diljem svijeta. Transakcije su anonimne, ali su javno dostupne. 

Bitcoin nije prva digitalna valuta, nije prva implementacija blockchain tehnologije i nije prva upotreba kriptografije javnog ključa za zaštitu podataka. Ali budući da su svi ovi elementi sastavljeni u jedan sustav, to je prva moderna kriptovaluta. 

Pogledajmo na brzinu povijest kriptovaluta. 

Prije Bitcoina 

Prije stvaranja Bitcoina, bilo je dosta primjera online digitalnih valuta, ali nijedan nije uspio privući veliko zanimanje ili se etablirati na financijskim tržištima. Dva primjera takvih valuta su B-Money i Bit Gold.

2008.: Satoshi Nakamoto i Bitcoin 

Internetska domena bitcoin.org registrirana je u kolovozu 2008. I dalje je početna stranica najraširenije kriptovalute na svijetu. Dana 31. listopada iste godine, osoba ili organizacija pod imenom Satoshi Nakamoto objavila je znanstveni rad pod naslovom Bitcoin: Peer-to-Peer elektronički gotovinski sustav. Ovaj je rad poznat u kripto svijetu kao “Satoshijeva Bijela knjiga”. 

U radu je predstavljen koncept kriptografski osigurane blockchain tehnologije. Bitcoin je opisan kao teoretski digitalni resurs otvorenog koda. “Open source” ili otvoreni kod je značio da ga nitko ne posjeduje i da svatko može sudjelovati u njegovom korištenju i razvoju. 

Do danas nitko ne zna tko je Satoshi Nakamoto. Njegov identitet podliježe brojnim mitovima i teorijama. Moguće je da će njegov identitet zauvijek ostati nepoznat. 

2009.: Počinje rudarenje Bitcoina 

Početkom 2009. Bitcoin softver je po prvi put postao dostupan javnosti. Satoshi Nakamoto je rudario prvih 50 Bitcoina, čime je pokrenuo praksu kripto rudarenja. Bilo je to vrijeme kada je samo mali tim programera i entuzijasta sudjelovao u razvoju onoga za što je malo tko od njih očekivao da će se jednog dana smatrati revolucionarnom tehnologijom.

2010.: Rane transakcije 

Nije bilo realno pripisati nikakvu stvarnu vrijednost Bitcoinu tijekom njegove prve godine postojanja. Programer Gavin Andresen kupio je 10.000 Bitcoina za 50 dolara i napravio web stranicu pod nazivom Bitcoin Faucet gdje je doslovno donirao Bitcoin za zabavu. 

Najpoznatija priča iz tog doba tiče se Laszla Hanyecza, programera softvera koji je kupio dvije pizze za 10.000 Bitcoina. Ovo je općepriznato kao prva transakcija kriptovalutama. Po najvišoj cijeni Bitcoina, te dvije pizze bi vrijedile znatno više od 600 milijuna dolara. Ali Laszlo nikada nije požalio zbog svoje odluke. Vjeruje da je to bio ključni korak u uspostavljanju rasta kripto ekosustava. 

U prosincu 2010. Satoshi Nakamoto objavio je svoju posljednju javnu poruku na popularnom online forumu pod nazivom bitcointalk. Pisao je o nekim detaljima o najnovijoj verziji softvera. Poslije je ostao u kontaktu s nekim programerima putem e-pošte, no nakon travnja 2011. nema mu traga. 

2011.: Nove kriptovalute su rođene 

Na krilima uspjeha Bitcoina, ideja o decentraliziranim digitalnim valutama polako je počela dobivati na snazi. Kao rezultat toga, počele su se pojavljivati prve alternativne kriptovalute. Budući da su te valute bile alternative uvriježenoj kriptovaluti, Bitcoinu, bile su poznate kao altcoins. 

Većina altcoina nudi poboljšanja u odnosu na originalni Bitcoin protokol, značajke poput veće brzine, poboljšane anonimnosti i tako dalje. Litecoin je bio među prvim altcoinima, zbog čega se ponekad prikazuje kao srebro prema zlatu Bitcoina. Sada postoje tisuće kriptovaluta.

2013.: Prvi veliki “balon” cijena 

U siječnju 2013., cijena jednog Bitcoina je prvi put premašila 1000 dolara. Bila je to važna prekretnica, iako je cijena nakon toga brzo pala, a zatim stagnirala oko dvije godine prije nego što je ponovno uspjela dosegnuti granicu od 1000 dolara. 

Neki rani korisnici pretrpjeli su velike gubitke tijekom cjenovnog zatišja, a to je izazvalo mnogo negativnih dojmova za Bitcoin. Bilo je puno vijesti, a mnogi su ljudi prvi put doznali za kriptovalute u kontekstu izgubljenih bogatstava. 

 Kripto tržište je polako raslo. Nije bilo jasno koliko će alt kovanica preživjeti. Mnoge i nisu. 

2014.: Mt. Gox i turbulentna vremena 

Najveća burza kriptovaluta na tržištu bila je web stranica pod nazivom Mt. Gox. U siječnju 2014. hakiran je. Hakeri su se izvukli s 850.000 Bitcoina. Još uvijek nije jasno tko je odgovoran za ono što je i dalje najveća krađa u povijesti kriptovaluta. 

Kritičari su rekli da, budući da se kriptovalute temelje na anonimnosti i decentralizaciji, nije čudo da je hakirana i da je hakerima nemoguće ući u trag. 

U studenom 2014., osnivač kripto web stranice Silk Road osuđen je na doživotni zatvor nakon što je utvrđeno da ilegalne droge čine oko 70% proizvoda prodanih putem njegove web stranice, koja se oslanjala na Bitcoin za prodaju anonimnim kupcima. 

2015.: Ethereum i rast altcoina 

Projekt Ethereum pokrenut je 2015. Neki ljudi ga smatraju prvom uistinu korisnom implementacijom ideja na kojima se temelji Bitcoin. Ethereum je predstavio pametne ugovore, tehnologiju koja omogućuje blockchainu da, uz kripto sredstva, hostira i softverske programe. Pametni ugovori omogućili su razvoj složenih, korisnih aplikacija u financijama i drugim područjima. 

Osim pametnih ugovora, Ethereum je bio pionir ideje hostinga više valuta. Iako je Ethereum imao vlastitu kriptovalutu, Ether, bezbroj novih projekata tokena implementirano je na Ethereum blockchain. Pametni ugovori i prilagođene valute pokazali su se snažnom kombinacijom za ambiciozne programere i poduzetnike. 

2016.: Poplava ICO-a 

Popularnost Ethereuma obilježila je pojava projekata koji su stekli početna sredstva putem crowdfundinga, a posebno početne ponude kovanica, u kojima se novi tokeni nude ulagačima jednako kao što se novoizdane dionice nude ulagačima kada korporacija izađe na burzu kroz IPO ili inicijalnu javnu ponudu. Ljudi su kupovali kovanice kao ulaganja ili da bi podržali projekte za koje su kovanice stvorene. 

https://www.youtube.com/watch?v=4_b3c1vjUeo

Neki od ICO-a su se pokazali loše zamišljeni. Neki su bili planovi za bogaćenje. Neki su bile Ponzijeve sheme maskirane kao legitimna ulaganja. A neki su postavili temelje za inovativne korisne proizvode i usluge. 

2017.: Bitcoin dostiže 20.000 USD 

Broj javno dostupnih platformi za trgovanje i burzi postupno se povećavao, što je znatno olakšalo kupnju i prodaju kriptovaluta. Eksplozija ICO-a se pojačala. 

Sve je to pridonijelo brzom rastu ekosustava. Ova mlada tehnologija obećavala je goleme profite, a ukupna tržišna kapitalizacija kriptovaluta premašila je 800 milijardi dolara do početka 2018. Činilo se kao da je jedina stvar koja vam je potrebna da postavite novu tvrtku na radar bila osigurati da joj se u imenu nalazi “kripto” ili “blockchain”. 
2018: Povratak u stvarnost 

Rast tržišta bio je neodrživ, pa se u retrospektivi čini neizbježnim da je balon pukao i da su cijene krenule u strmi pad. Mnogi projekti su propali jer su bili loše zamišljeni ili preambiciozni.

2019-danas: Rješavanje stvarnih problema 

Činilo se da kripto projekti koji su preživjeli pad 2018. imaju nešto zajedničko. Oni se bave stvarnim problemima i isporučuju korisne nove usluge koristeći snagu blockchain tehnologije i kriptovaluta. Investitori sada analiziraju poslovne planove kripto start-upova, umjesto da jednostavno ulažu u nove kriptovalute na temelju njihove korisnosti u svakodnevnoj kupnji i prodaji. Današnji kripto projekti nalaze se u kockanju, video igrama, sportu, upravljanju identitetima, financijama i drugim industrijama. S više od desetljeća tehničkog razvoja iza sebe, današnji kripto stručnjaci mogu pronaći načine za racionalizaciju poslovanja kao prije blockchaina, nudeći nove proizvode i usluge koje ne bi mogle postojati bez blockchaina. 

Suočavanje s budućnošću 

Svijet je sve više digitalan i međusobno povezan, a kriptovalute igraju ključnu ulogu u pružanju financijske autonomije svakoj osobi na planetu.

Bitcoin i druge kriptovalute predstavljaju jednu moguću budućnost novca, uz sve veći konsenzus da će radikalno promijeniti globalni financijski sustav. 

U svijetu postoji gotovo 2 milijarde potencijalnih potrošača koji nemaju pristup bankarskim uslugama. Kriptovalute bi svakome od njih mogle omogućiti sudjelovanje u svjetskom financijskom životu. Ono što ti potrošači učine s ovom prilikom će nas zauvijek sve promijeniti.