Kriptomat
  • Kriptovalute
    • Kursna lista kriptovaluta
    • Rast i pad
    • Nedavno dodato
    • Kriptovalute sa najviše pregleda
    • Najpopularnije kriptovalute
    • Šta bi bilo da ste uložili 100€ u…
  • Proizvodi
    • PRIVATNI
      • Kupi i prodaj
      • Kripto u kripto
      • KriptoEarn
      • Ponavljajuća kupovina
      • KriptomatPay
    • POSLOVNI
      • Poslovni nalozi
      • Crypto <> Fiat On-Ramp
      • Exchange White Label API
    • KRIPTOMAT
      O Kriptomatu
      Verujemo da svako i svuda zaslužuje slobodu, pravednost i ispunjenje koje kripto predstavlja.
  • Nauči
    • Kako koristiti Kriptomat
      U našim videima možete saznati kako da izvučete maksimum iz Kriptomata.
      Saznajte više >
  • Pomoć
  • Web3
  • € EUR
  • Srpski
    • Deutsch
    • Eesti
    • English
    • Español
    • Français
    • Hrvatski
    • Italiano
    • Latviešu
    • Lietuviškai
    • Magyar
    • Polski
    • Português
    • Română
    • Slovenčina
    • Slovenščina
    • Srpski
    • Svenska
    • Türkçe
    • Čeština
    • Ελληνικά
    • Български
  • Prijavi se
  • Registruj se
Izaberite stranicu
/
Blockchain|Osnove blokčejna

Kratka istorija blockchain tehnologije koju bi svako trebalo da pročita

kratka istorija blockchain tehnologije koju bi svako trebalo da pročita

Anonimna osoba ili grupa poznata kao Satoši Nakamoto smatra se zaslužnom za stvaranje ne samo prve moderne kriptovalute, već i blokčejn arhitekture zbog koje postoje Bitcoin i druge kriptovalute. Nakamoto je 2009. pokrenuo Bitcoin blokčejn i kriptovalutu.

Blokčejn pre Bitcoin-a

Bitcoin je neosporno Nakamotova kreacija, ali blokčejnovi su izmišljeni u potpuno drugom vremenu i mestu. Generaciju pre Nakamotove Bele knjige, doktorski kandidat sa Univerziteta u Berkeley-ju (Kalifornija), po imenu Dejvid Čaum, u svojoj disertaciji “Uspostavljeni i održavani kompjuterski sistemi kojima veruju međusobno nepoverljive grupe” opisao je blokčejn bazu podataka. To je bilo 1982 – 27 godina pre Bitcoin-a. Postojale su decentralizovane baze podataka pre Čauma, ali ako ikada budete u kvizu i pitaju vas ko je izmislio blokčejn, navođenje Čauma bi vam trebalo doneti nagradu. Kada je izmišljen blokčejn? 1982.

Čaumove sumnjive mreže nisu posebno dizajnirane da bi podržavale digitalne valute, ali veza je bila očigledna. Oslanjajući se na svoj rad u blokčejn tehnologiji, Čaum je 1989. pokrenuo kompaniju koja se zvala DigiCash. Godine 1995. kompanija je predstavila kriptovalutu sa različitim imenima – digicash, eCash i cyberbucks.

blockchain bitcoin 2


DigiCash-ova digitalna valuta delovalo je da će obuhvatiti mnoge karakteristike modernih kriptovaluta. Kompanija je istakla anonimnost kao ključnu prednost. Čak ni vlada nije mogla da dešifruje šifrovane prenose eCash-a, saopštili su iz kompanije. Međutim, Čaum nije uspeo da uveri banke da podrže projekat, a bez internet infrastrukture koja bi podržavala ravnopravne transakcije i peer-to-peer razmene, projekat je propao. DigiCash je proglasio bankrot 1998.

Istorija se umalo ponovila

Godine 2008. istorija blokčejn tehnologije postala je interesantna kada se srodni istraživački rad pojavio na internet forumima za diskusiju. Rad je nazvan “Bitcoin: Peer-to-peer elektronski gotovinski sistem” i pripisan je Satošiju Nakamotu.

Stručnjaci kažu da je blokčejn protokol koji je naveden u Nakamotovom istraživačkom radu u suštini isti kao protokol Dejvida Čauma. Jedina suštinska razlika je dodavanje konsenzusa mehanizma Bitcoin-ovog Dokaza o radu (PoW) za proveru validnosti blokova podataka i rudarenja koina. Ipak, većina ljudi misli da je Satoši Nakamoto taj koji je stvorio blokčejn tehnologiju.

Nakamoto je 2008. otpremio izvorni kod blokčejna na SourceForge kako bi programeri softvera širom sveta mogli da doprinose projektu. Prvi moderni blokčejn pokrenut je u januaru 2009. zajedno sa povezanom kriptovalutom, Bitcoin-om.


Neko vreme se činilo da će Bitcoin projekat doživeti istu nesrećnu sudbinu kao i DigiCash. Bilo je potrebno više od dve godine da bi Bitcoin dostigao simboličnu vrednost od jednog američkog dolara. Tek 2017. vrednost Bitcoina dostigla je 1,000 evra. Od tada, vrednost koina zadržala je svoju karakterističnu volatilnost, sa naglim trendom rasta.

Obilje blokčejnova

Bitcoin je dve godine bio jedini održivi blokčejn i kriptovaluta na svetu. Godine 2011., programeri su objavili kriptovalute zasnovane na blokčejnu pod nazivom Litecoin i Namecoin, obe derivati Bitcoin projekta. Peercoin je usledio 2012., a sledeće godine je uvedeno pet blockchain-ova, uključujući prvi memecoin, Dogecoin.

Godine 2015., Ethereum blokčejn je predstavljen od strane tima u kom su bili i saradnici iz Bitcoin projekta. Ethereum je bio drugačiji. Ostali blokčejnovi postojali bi samo kao podrška određenim kriptovalutama. Ethereum je predstavljen kao platforma za pokretanje decentralizovanih aplikacija. Ethereum blokčejn osim podataka sadrži izvršni izvorni kod, tako da služi kao osnova za hiljade aplikacija utemeljenih na blokčejnu. Fleksibilnost Ethereum blokčejna čini ga idealnim za hosting NFT-ova i dApp-ova.

Istraživači danas eksperimentišu sa varijacijama osnovne blokčejn arhitekture. Uobičajeni blokčejnovi rade dobro pod malim opterećenjima, ali imaju problema sa skaliranjem kako bi podržali aplikacije velikog opsega. Naknade za transakcije rastu, a vreme obrade se proteže od više sati do dana. Mnogi od novih blokčejnova uključuju inovativna rešenja za ove probleme.


Istraživači nastavljaju da eksperimentišu sa mehanizmima konsenzusa, koordinacijom paralelnih podlanaca, privatnim blokčejnovima i drugim tehničkim pitanjima. Većina novih kriptovaluta uvedena je da podrži specifične aplikacije ili industrije, a ne da služe kao zamene opšte namene za fiat valute koje je izdala država. Mnoge nove blokčejn aplikacije nemaju nikakve veze s kriptovalutama. Te aplikacije ponekad imaju koristi od modifikacija osnovne blokčejn arhitekture.

Čak i kada bi svetske vlade zakonski ukinule tržište kriptovaluta, ovi blokčejnovi bi i dalje ispunjavali bitne funkcije u zdravstvu, upravljanju identitetima, upravljanju lancem snabdevanja, zabavi i drugim poljima. Blokčejn je tu da ostane.

NAPOMENA

Ovaj tekst je informativne prirode i ne spada u preporuke o investiranju. Tekst ne predstavlja lične stavove autora ili kompanije. Svako ulaganje i trgovanje sa sobom nosi određeni rizik i nijedan prošli dobitak ne garantuje dobitak u budućnosti. Uložite samo ona sredstva koja ste spremni i da izgubite.

Blokčejn u svakodnevnom životu
Šta je metaverzum i zašto bi to bilo koga zanimalo?
Šta je Blokčejn Oracle?
Neka blokčejn radi za vas
Šta je pametni ugovor?
Najpopularnije blokčejn mreže
Kako investirati u deonice blokčejn tehnologije
Osnove blokčejna
Šta je Blokčejn tehnologija i kako ona funkcioniše?
Kratka istorija blockchain tehnologije koju bi svako trebalo da pročita
Šta je privatni ključ?
Koja je razlika između kriptovalute i blokčejna?
Related articles
šta je blokčejn tehnologija i kako ona funkcioniše?
Šta je Blokčejn tehnologija i kako ona funkcioniše?
Blokčejnovi služe kao osnova modernih kriptovaluta, ali imaju mnogo širu primenu. Ovo je samo kratak osvrt na to kako funkcionišu blokčejn baze podataka i koje probleme one rešavaju u stvarnom svetu.
kratka istorija blockchain tehnologije koju bi svako trebalo da pročita
Kratka istorija blockchain tehnologije koju bi svako trebalo da pročita
Bitcoin Satošija Nakamotoa nije prva digitalna valuta, pa čak ni prvi blokčejn. Upoznajte se sa poreklom i razvojem blokčejn tehnologije, i zavirite u peer-to-peer budućnost koja nas čeka.
šta je privatni ključ?
Šta je privatni ključ?
Blokčejn tehnologija zasnovana je na kriptografiji – šifrovanju adresa i drugih informacija pomoću sofisticiranih kompjuterskih operacija. Kriptografija je ključni element u obezbeđivanju kripto transakcija – zato se ta digitalna sredstva nazivaju kriptovalute.

Kriptovalute na dohvat ruke uz našu
veb i mobilnu aplikaciju

Pristupite svojim kriptovalutama bilo gde i bilo kada.

play store
ios store
Get started on Kriptomat
mastercard visacard sepa skrill
netteler
mastercard visacard sepa skrill netteler
kriptomat
  • Srpski
    • Deutsch
    • Eesti
    • English
    • Español
    • Français
    • Hrvatski
    • Italiano
    • Latviešu
    • Lietuviškai
    • Magyar
    • Polski
    • Português
    • Română
    • Slovenčina
    • Slovenščina
    • Srpski
    • Svenska
    • Türkçe
    • Čeština
    • Ελληνικά
    • Български
  • € EUR
gooleplay iosstore
kriptomat

Kriptomat

  • O Nama
  • Join our team
  • Impressum
  • Kontakt
  • Legal & Security
  • Fraud prevention

Korisne informacije

  • Korisnička podrška
  • Često postavljana pitanja
  • Šta je Bitcoin (BTC)?
  • Kako kupiti Bitcoin?
  • Šta je Ethereum (ETH)?
  • Kako kupiti Ethereum?
  • Šta je Cardano (ADA)?
  • Kako kupiti Cardano?

Usluge

  • Status sistema
  • Blockchain Explorer
  • Crypto - Fiat On-Ramp
  • Exchange White Label API

Drugo

  • Ambassador program
  • Affiliate partnerski program
  • Referral Program
  • Bug Bounty
  • Fees and Limits
  • Podržane zemlje (EN)
  • Podržane metode (EN)
  • Site map
certification
certification
iso 9001:2015
certification iso - 27001
iso 37001:2015
iso 37301:2015
Kriptomat on telegram chat Kriptomat on twitter Kritomat on facebook Kriptomat on youtube Kriptomat on linked
Kriptomat © 2023
kriptomat logo sign
Kriptomat App
Fast, secure and easy
Download